Fantom je decentralizovana platforma za izvršavanje pametnih ugovora, koju su njeni tvorci predstavili kao bržu i jeftiniju alternativu Ethereum mreži u njenoj prvoj verziji (Ethereum 1.0). Njena glavna prednost je ekosistem alata i usluga objedinjenih u jednostavno okruženje koje programeri mogu da koriste za razvoj decentralizovanih aplikacija (DApps).
Svaka decentralizovana aplikacija razvijena na Fantom platformi može da koristi sopstveni blokčejn, sa namenskim tokenima, posebnim pravilima upravljanja, nezavisnom ekonomijom i drugim karakteristikama. Ove aplikacije mogu da komuniciraju sa aplikacijama koje rade na drugim Fantom mrežama. Zbog toga programeri ponekad opisuju Fantom kao „mrežu mreža“.
Fantom je kompatibilan i sa Ethereum virtuelnom mašinom (EVM), što omogućava razvoj pametnih ugovora koji mogu da komuniciraju sa Ethereum ugovorima.
Još jedna važna karakteristika Fantoma je brzina. U beloj knjizi projekta (Whitepaper), programeri su naveli teorijski maksimalni kapacitet od 300.000 transakcija u sekundi (TPS). Međutim, ova procena je kasnije značajno smanjena, na približno 4.500 TPS, što je i dalje impresivan rezultat. Naknade za transakcije iznose manje od jednog centa, a zahvaljujući brzom mehanizmu konsenzusa, transakcije se potvrđuju za svega nekoliko sekundi.
Napomena: Fantom je u međuvremenu prešao na novu mrežu Sonic, a FTM token se zamenjuje tokenom S. Postupak zamene opisali smo u vodiču kako uraditi migraciju sa Fantom mreže na Sonic. Ovaj tekst objašnjava kako je Fantom zamišljen i kako je funkcionisao.
Kako Fantom funkcioniše?
Fantom je zasnovan na Opera mreži, koja je kompatibilna sa Ethereum virtuelnom mašinom (EVM), i koristi Proof-of-Stake (PoS) mehanizam konsenzusa zasnovan na sopstvenom Lachesis algoritmu.
Lachesis je asinhroni algoritam otporan na vizantijske greške (aBFT), koji koristi usmereni aciklični graf (DAG). Programeri smatraju da ovaj algoritam ima potencijal da značajno unapredi način funkcionisanja blokčejn mreža.
Da bismo razumeli kako Lachesis funkcioniše, potrebno je prvo objasniti šta znači otpornost na vizantijske greške.
Naziv potiče od misaonog eksperimenta poznatog kao „problem vizantijskih generala“. U njemu generali planiraju napad na grad sa različitih strana i moraju da usklade svoje postupke, odnosno postignu konsenzus, tako što međusobno razmenjuju planove preko glasnika.
Međutim, ne postoji garancija da glasnici neće biti potkupljeni, presretnuti ili zamenjeni neprijateljskim kuririma. Ni sami generali nisu izvan sumnje, jer se među njima može nalaziti izdajnik.
U blokčejn mrežama, čvorovi (nodes) preuzimaju ulogu generala. Njihov zadatak je da postignu zajednički dogovor o vremenu i redosledu izvršavanja transakcija, čak i kada među njima postoje kompromitovani čvorovi koji pokušavaju da sabotiraju proces.
Mreža se smatra otpornom na vizantijske greške ako može da postigne ispravan konsenzus čak i kada je do jedne trećine njenih čvorova kompromitovano.
U mnogim mrežama otpornost na vizantijske greške postiže se određivanjem maksimalnog vremena čekanja na poruke koje šalju čvorovi. Fantom koristi asinhroni pristup (aBFT), u kojem je dozvoljeno da pojedine poruke budu izgubljene ili neograničeno odložene.
To znači da čvorovi Fantom mreže ne moraju stalno da komuniciraju jedni sa drugima. Podatke mogu da obrađuju onda kada su za to spremni, bez potrebe da čekaju na odgovor svakog drugog učesnika.
Lachesis mreža nema centralnog lidera koji upravlja procesom konsenzusa. Svaki čvor čuva lokalni usmereni aciklični graf (DAG), koji se sastoji od takozvanih blokova događaja (event blocks) i sadrži transakcije.
Graf čuva vremenske podatke koji se koriste za određivanje tačnog redosleda događaja, a samim tim i transakcija.
Kod klasičnog modela konsenzusa, čvorovi prvo kreiraju blokove, a zatim ih validiraju jedan za drugim. Blokčejn mora da „sačeka“ dok se svaki blok ne doda u lanac.
Kod Lachesis algoritma, validatori nezavisno postižu konsenzus, a zatim ostalim učesnicima u mreži prosleđuju relevantne informacije, umesto da šalju kompletan blok.
Ukratko: Ako se vratimo na primer vizantijskih generala, klasičan pristup možemo zamisliti ovako: glasnik donosi naređenje generalu i čeka dok ga on ne proveri, posavetuje se sa svojim štabom, prouči mape i potpiše dokument. Zatim se naređenje predaje kuriru, koji ga nosi sledećem generalu. Postupak se ponavlja sve dok svi generali ne potvrde dokumente. Kod Lachesis algoritma, glasnik jednostavno dostavlja dokumente svim komandantima i ne čeka da ih oni pregledaju i potvrde.
FTM token
Fantom koristi FTM token, koji postoji u tri oblika:
- Nativni FTM: Osnovni token Fantom mreže.
- BEP-20 FTM: Verzija tokena na BNB Smart Chain mreži.
- ERC-20 FTM: Verzija tokena na Ethereum mreži.
Sve tri verzije povezane su putem međulančanih mostova (Cross-Chain Bridges), koji omogućavaju prenos sredstava između različitih mreža. Prenos je moguć i putem Binance platforme, koja podržava FTM na svim navedenim mrežama.
Transakcione naknade mogu da variraju u zavisnosti od opterećenja mreže, ali obično ne prelaze 0,1 FTM. Čak ni na svom najvišem nivou naknade nisu prelazile dva centa, dok su u trenutku pisanja originalnog teksta (februar 2023) iznosile 0,000349 USD.
Svaki vlasnik FTM tokena može da učestvuje u stakingu tako što delegira svoje tokene izabranom validatoru. Visina prinosa zavisi od trajanja delegiranja: što je period duži, veći je procenat nagrade.
Postoji nekoliko alata i resursa koji omogućavaju procenu prinosa i kamatnih stopa.
Da biste postali validator, potrebno je da uložite najmanje 500.000 FTM tokena, čija je vrednost u februaru 2023. godine iznosila približno 280.000 USD. Takođe je potrebno pokrenuti dovoljno snažan čvor, na primer na Amazon AWS infrastrukturi.
Mesečni trošak iznajmljivanja servera sa potrebnim tehničkim karakteristikama počinje od približno 400 USD.
Koji su nedostaci Fantom mreže?
Fantom je u celini impresivan projekat, ali ima i nekoliko nedostataka.
Pojedini korisnici nezadovoljni su činjenicom da Fantom nije uspeo da dostigne obećanu brzinu od 300.000 transakcija u sekundi (TPS).
Drugi problem je relativno nizak nivo decentralizacije. Prema podacima iz februara 2023. godine, mreža je imala samo 64 validatora, dok je Nakamoto koeficijent iznosio 3. To znači da bi udruživanje svega tri do četiri validatora moglo da izazove ozbiljne probleme u funkcionisanju mreže.
Cena FTM tokena takođe je zabeležila značajan pad. Tokom 2022. godine cena je pala sa 1,7 USD na 0,1 USD, dok se u februaru 2023. godine FTM trgovao po ceni od približno 0,5 USD.
Jedan od razloga za pad cene bilo je povlačenje Andrea Cronjea, predsednika Tehnološkog saveta Fantom fondacije, koji nije napustio samo projekat već i čitav DeFi sektor.
Njegov odlazak negativno je uticao na cene tokena projekata koje je podržavao, što se odrazilo i na Fantom.
Projekti u Fantom ekosistemu
Zahvaljujući niskim transakcionim naknadama, velikoj brzini obrade transakcija i jednostavnom razvojnom okruženju, na Fantom mreži nastali su brojni projekti.
Među njima preovlađuju platforme za trgovanje kriptovalutama, decentralizovane menjačnice i agregatori. Neki od poznatijih projekata su:
SpookySwap
SpookySwap je jedna od najpoznatijih decentralizovanih menjačnica (DEX) u Fantom ekosistemu.
Koristi BOO token i nudi različite jednostavne alate za trgovanje, uz niske transakcione naknade.
ProtoFi
ProtoFi je projekat koji sebe opisuje kao „decentralizovanu banku nove generacije“.
Korisnici mogu da otvore nalog i ostvaruju kamatu na svoja deponovana sredstva. Investitori postaju i suvlasnici projekta, a zauzvrat dobijaju deo prihoda iz ProtoFi fonda.
Za funkcionisanje ekosistema koriste se dva tokena: Proton i Electron.
SuperFarm
SuperFarm je NFT ekosistem koji korisnicima omogućava brzo kreiranje NFT-jeva bez potrebe za posebnim tehničkim znanjem.
Platforma takođe pruža mogućnosti kreatorima da se povežu sa zajednicom i aktivnije učestvuju u njenom razvoju.
Česta pitanja o Fantomu (FTM)
Šta je Fantom ukratko?
Fantom je decentralizovana platforma za izvršavanje pametnih ugovora, predstavljena kao brža i jeftinija alternativa Ethereum mreži u njenoj prvoj verziji. Opisuje se kao „mreža mreža“, jer svaka decentralizovana aplikacija (dApp) može da koristi sopstveni blokčejn, sa namenskim tokenima i pravilima.
Platforma je kompatibilna sa Ethereum virtuelnom mašinom (EVM), može da obradi približno 4.500 transakcija u sekundi, a naknade su manje od jednog centa. Transakcije se potvrđuju za nekoliko sekundi.
Kako funkcioniše Lachesis konsenzus?
Lachesis je asinhroni algoritam konsenzusa otporan na vizantijske greške (aBFT), koji koristi Proof-of-Stake mehanizam i usmereni aciklični graf (DAG).
Mreža nema centralnog lidera i može da funkcioniše čak i kada su pojedine poruke izgubljene ili odložene. Svaki čvor čuva sopstveni DAG sa blokovima događaja, a validatori nezavisno postižu konsenzus i prosleđuju informacije drugim učesnicima, bez čekanja na sekvencijalnu potvrdu svakog bloka.
U kojim oblicima postoji FTM token?
FTM postoji u tri oblika: kao nativni token na Fantom mreži, kao BEP-20 token na BNB Smart Chain mreži i kao ERC-20 token na Ethereum mreži. Sve verzije povezane su putem međulančanih mostova.
Vlasnici FTM tokena mogu da učestvuju u stakingu tako što delegiraju tokene validatorima. Duži period delegiranja donosi veći prinos, dok je za pokretanje sopstvenog validatora potrebno uložiti najmanje 500.000 FTM i obezbediti dovoljno snažnu serversku infrastrukturu.
Koje kritike se upućuju Fantom projektu?
Među glavnim kritikama navode se neostvarena prvobitna procena brzine od 300.000 transakcija u sekundi, koja je kasnije smanjena na približno 4.500 TPS, kao i nizak nivo decentralizacije.
Prema podacima iz februara 2023. godine, mreža je imala samo 64 validatora i Nakamoto koeficijent 3, što znači da bi udruživanje tri do četiri validatora moglo da izazove probleme.
Na cenu FTM tokena uticao je i odlazak važnog člana projekta, Andrea Cronjea, koji je napustio Fantom i DeFi sektor.