Osnove za početnike

Šta je blokčejn (Blockchain) i kako funkcioniše?

Blokčejn (blockchain): sigurna decentralizovana digitalna mreža

Blokčejn je decentralizovana tehnologija za čuvanje i razmenu podataka, koja koristi kriptografiju kako bi obezbedila njihovu sigurnost i nepromenljivost. Informacije se beleže u povezanim blokovima, a čitav sistem održava globalna mreža računara.

Tehnologija je nastala na osnovu kriptografskih istraživanja s kraja 20. veka, a širu primenu i popularnost stekla je 2008. godine, kada je predstavljena Bitcoin mreža. Danas blokčejn ima važnu ulogu ne samo u svetu kriptovaluta već i u bankarstvu, logistici, sajber bezbednosti i brojnim drugim industrijama.

Blokčejn predstavlja decentralizovanu bazu podataka koja sadrži informacije o svim transakcijama obavljenim između učesnika u mreži. Podaci se čuvaju u obliku lanca blokova, pri čemu svaki blok sadrži određeni broj transakcija.

Za funkcionisanje blokčejna zaduženi su brojni računari, odnosno čvorovi (nodes), raspoređeni širom sveta. Oni obrađuju transakcije, kreiraju nove blokove, razmenjuju podatke i čuvaju sopstvene kopije blokčejna.

Kratka istorija blokčejn tehnologije

Istorija blokčejn tehnologije seže do kraja sedamdesetih godina 20. veka, kada je američki kriptograf Ralf Merkl (Ralph Merkle) patentirao svoj izum poznat kao Merkleovo stablo (Merkle Tree).

Merkleovo stablo predstavlja način organizovanja i bezbednog čuvanja podataka u sistemu blokova koji su međusobno povezani pomoću kriptografskih heš funkcija.

Godine 1991. naučnici Stjuart Hejber (Stuart Haber) i V. Skot Storneta (W. Scott Stornetta) objavili su prvi koncept blokčejna. U svom radu koristili su Merkleova stabla kao osnovu za razvoj sistema koji je postavio temelje savremene blokčejn tehnologije, kriptografskog šifrovanja i Web3 industrije.

Njihovo istraživanje bilo je usmereno na stvaranje nepromenljive javne baze podataka zaštićene kriptografskim metodama. Tehnologija je čak i patentirana, ali patent je istekao 2004. godine. Ipak, čini se da je ideja u to vreme bila ispred svog vremena i nije uspela da privuče potrebna finansijska sredstva.

Praktična primena blokčejna počela je 2008. godine, kada je Satoši Nakamoto (Satoshi Nakamoto) objavio belu knjigu (Whitepaper) Bitcoina, prve kriptovalute na svetu. Hejber i Storneta među najčešće su citiranim stručnjacima u ovom istorijskom dokumentu.

Osnovni principi funkcionisanja blokčejna

Bez obzira na to da li se koristi u finansijskom sektoru ili nekoj drugoj industriji, blokčejn se zasniva na nekoliko osnovnih principa:

  • Decentralizacija: Podaci se ne čuvaju na jednom centralnom serveru, već na velikom broju računara raspoređenih širom sveta.
  • Transparentnost: Učesnici mogu da pregledaju transakcije zabeležene na blokčejnu i prate kretanje kriptovaluta, čak i od trenutka njihovog nastanka.
  • Nepromenljivost: Blokovi koji su već dodati u blokčejn ne mogu se jednostavno menjati, brisati ili premeštati. Moguće je samo dodavati nove blokove. Distribuirana arhitektura mreže i upotreba heš funkcija obezbeđuju nepromenljivost i nepovratnost podataka.
  • Bezbednost: Kriptografija, mehanizmi konsenzusa, nepromenljivost podataka i decentralizovano čuvanje informacija doprinose visokom nivou bezbednosti blokčejn mreža.

Kako je blokčejn strukturiran i kako funkcioniše?

Da bismo razumeli način rada blokčejna, važno je upoznati se sa nekoliko osnovnih procesa.

  1. Obrada transakcija: Učesnici u transakciji razmenjuju podatke koji su zaštićeni kriptografskim algoritmima. Ti podaci mogu predstavljati kriptovalute, druge digitalne informacije ili digitalnu imovinu.
  2. Potvrđivanje transakcija: Transakcija se prvo smešta u Mempool, odnosno skup transakcija koje čekaju potvrdu. Čvorovi mreže zatim grupišu transakcije u blokove, proveravaju ih i utvrđuju da li ispunjavaju pravila mreže.
  3. Struktura blokčejna: Svaki blok identifikuje se pomoću jedinstvenog heša. On sadrži zaglavlje bloka, heš prethodnog bloka i podatke o transakcijama koje su uključene u njega. Niz međusobno povezanih heševa stvara lanac blokova u kojem je svaki blok povezan sa prethodnim.
  4. Provera blokova: Pre nego što se novi blok doda u lanac, proverava se ispravnost i doslednost njegovih podataka. Pravila prema kojima se obavlja provera nazivaju se mehanizmom konsenzusa. Najpoznatiji mehanizmi konsenzusa su: Postoje i drugi mehanizmi, uključujući Proof-of-Burn, Proof-of-History i Proof-of-Authority. Izbor algoritma zavisi od potreba i karakteristika konkretnog blokčejn projekta. Više o ovoj temi možete pročitati u našem tekstu „Kako se potvrđuje blokčejn transakcija“.
  5. Rudarenje: Rad mreža koje koriste Proof-of-Work mehanizam konsenzusa održavaju rudari. Oni proveravaju transakcije i kreiraju nove blokove pomoću složenih matematičkih proračuna. Zauzvrat dobijaju nagrade u obliku nativnog tokena mreže i/ili naknada za obradu transakcija. Kod mreža koje koriste druge mehanizme konsenzusa postupak se razlikuje, ali osnovni cilj ostaje isti: potvrđivanje transakcija, kreiranje novih blokova i očuvanje bezbednosti i decentralizacije mreže.
  6. Bezbednost podataka: Ako neko pokuša da promeni čak i jednu transakciju u bloku, promeniće se i njegov heš. Ostali čvorovi u mreži mogu da otkriju takvu neovlašćenu izmenu i odbace blok koji ne ispunjava pravila mreže.

Kako funkcioniše blokčejn transakcija?

Blokčejn je baza podataka koja čuva zapise o transakcijama kriptovaluta. Javne blokčejn mreže su decentralizovane jer se njihove kopije istovremeno čuvaju na hiljadama računara, a rad mreže odvija se automatski, prema unapred definisanim protokolima.

Čvorovi decentralizovane blokčejn mreže čuvaju kopije celog lanca blokova. Oni obrađuju transakcije, učestvuju u kreiranju novih blokova i razmenjuju podatke sa drugim čvorovima. U zavisnosti od vrste mreže, učesnici koji kreiraju nove blokove nazivaju se rudari ili validatori.

Da biste obavljali transakcije kriptovalutama, potreban vam je kripto-novčanik. To je aplikacija ili fizički uređaj koji kreira transakcije i šalje ih blokčejn mreži.

Prilikom prvog podešavanja, kripto-novčanik generiše privatni ključ za potpisivanje transakcija i javni ključ koji se koristi za njihovu proveru. Javni ključ se zatim pretvara u kripto-adresu na koju možete primati sredstva.

Jednostavno rečeno: kripto-novčanik zapravo ne čuva vaše kriptovalute. On čuva ključeve potrebne za potpisivanje plaćanja i prenosa sredstava.

Šema toka blokčejn transakcije: od kreiranja u kripto-novčaniku, preko provere čvorova i rudarenja bloka, do prijema sredstava
Put jedne Bitcoin transakcije: pošiljalac je kreira u novčaniku, čvor je proverava i prosleđuje, rudari je uključuju u novi blok, a ostali čvorovi dodaju taj blok u svoje kopije blokčejna.

Proces slanja kriptovaluta može se objasniti kroz pet koraka:

  1. Kreiranje i potpisivanje transakcije. Kada u kripto-novčaniku unesete adresu primaoca i iznos koji želite da pošaljete, novčanik kreira transakciju i koristi vaš privatni ključ za generisanje digitalnog potpisa. Zatim šalje potpisanu transakciju jednom od čvorova blokčejn mreže.
  2. Provera transakcije. Čvor proverava digitalni potpis i ostale uslove transakcije, uključujući raspoloživo stanje na adresi pošiljaoca. Ako je transakcija ispravna, prosleđuje je drugim čvorovima u mreži.
  3. Uključivanje transakcije u blok. Rudari ili validatori uključuju transakciju u novi blok. Čvor koji prvi kreira novi blok prosleđuje ga ostalim učesnicima mreže. Blokovi koji nisu prihvaćeni u skladu sa pravilima konsenzusa ne postaju deo glavnog lanca.
  4. Provera novog bloka. Čvorovi koji prime novi blok sa vašom transakcijom počinju da proveravaju njegovu ispravnost. Svaki blok u blokčejnu povezan je sa prethodnim. Ako se utvrdi da novi blok nije u skladu sa prethodnim blokom ili pravilima mreže, biće odbačen. Ako je sve ispravno, čvorovi dodaju novi blok u svoje kopije blokčejna.
  5. Završetak transakcije. Kada dovoljan broj kopija blokčejna sadrži blok sa vašom transakcijom, ona se smatra potvrđenom. Primalac može da vidi pristigla sredstva na svojoj adresi, dok se stanje na adresi pošiljaoca umanjuje.

Ukratko: da biste poslali kriptovalutu, transakcija mora biti potpisana privatnim ključem pošiljaoca, proverena od strane čvora blokčejn mreže i na kraju uključena u novi blok.

Koliko takva transakcija košta i od čega zavisi cena, objasnili smo u vodiču o naknadama za kripto transakcije.

Gde se koristi blokčejn tehnologija?

Najpoznatija primena blokčejna nalazi se u kripto industriji, ali to nije jedini sektor u kojem je ova tehnologija pokazala svoju vrednost.

Jedna od njenih najvažnijih prednosti jeste mogućnost stvaranja pouzdanih baza podataka u kojima se već zabeležene informacije ne mogu jednostavno menjati ili brisati.

Zbog toga blokčejn ima primenu i izvan decentralizovanih finansija. Projekti zasnovani na ovoj tehnologiji razvijaju se u bankarstvu, osiguranju, javnom sektoru, logistici, zdravstvu, energetici i mnogim drugim industrijama.

  • Kripto industrija: Prva i najpoznatija primena blokčejn tehnologije jeste kripto industrija, posebno Bitcoin mreža, koja je pokrenula razvoj velikog broja decentralizovanih mreža i kriptovaluta. Blokčejn je omogućio direktan prenos digitalne imovine između korisnika, bez potrebe za posrednicima, na pristupačan, brz, bezbedan i transparentan način.
  • Bankarski sektor: Primena blokčejna u finansijskom i kreditnom sektoru može unaprediti bezbednost, pouzdanost i transparentnost novčanih transfera, pozajmljivanja, trgovanja hartijama od vrednosti i drugih poslovnih procesa.
  • Sajber bezbednost: Kopije kompletne baze podataka čuvaju se istovremeno na velikom broju čvorova blokčejn mreže. To znači da infrastruktura može nastaviti da funkcioniše čak i nakon uspešnog napada na jedan ili više čvorova.
  • Logistika: Blokčejn tehnologija omogućava bržu i efikasniju obradu velikih količina podataka o transportu, rutama isporuke, dobavljačima, kupcima i drugim elementima lanca snabdevanja.
  • Decentralizovani identifikatori (DIDs): Lični podaci pojedinca mogu se čuvati i kontrolisati putem sistema zasnovanih na blokčejnu, umesto da budu isključivo smešteni u centralizovanim bazama podataka koje pripadaju pojedinačnim organizacijama.

Veliki deo ovih primena oslanja se na pametne ugovore, programe koji se automatski izvršavaju na blokčejnu.

Zaključak

Blokčejn je inovativna tehnologija koja ima potencijal da promeni način na koji poslujemo, upravljamo društvenim sistemima i međusobno komuniciramo.

Omogućava visok nivo efikasnosti, transparentnosti i bezbednosti prilikom prenosa i čuvanja podataka, kao i obavljanja transakcija.

Njena primena već se širi kroz brojne industrije, od kriptovaluta i bankarstva do kreditiranja, osiguranja i logistike.

Budući da je reč o tehnologiji koja se neprestano razvija, možemo očekivati pojavu novih aplikacija zasnovanih na blokčejnu, kao i primenu u oblastima koje danas možda još ne možemo ni da predvidimo.

Osnove blokčejna: česta pitanja

Šta je blokčejn najjednostavnije objašnjeno?

Blokčejn je decentralizovana baza podataka koja beleži sve transakcije obavljene između učesnika u mreži i štiti ih pomoću kriptografije.

Podaci se čuvaju u obliku lanca blokova, od kojih svaki sadrži određeni broj transakcija. Celokupnu bazu održava veliki broj računara, odnosno čvorova, raspoređenih širom sveta. Oni obrađuju transakcije, kreiraju nove blokove i čuvaju kopije lanca.

Ko je izumeo blokčejn tehnologiju?

Temelji blokčejn tehnologije postavljeni su krajem sedamdesetih godina, kada je Ralf Merkl patentirao Merkleovo stablo.

Stjuart Hejber i V. Skot Storneta predstavili su prvi koncept blokčejna 1991. godine. Praktična primena započela je 2008. godine, kada je Satoši Nakamoto objavio belu knjigu Bitcoina. Hejber i Storneta među najčešće su citiranim stručnjacima u tom dokumentu.

Šta blokčejn čini nepromenljivim?

Svaki blok identifikuje se pomoću heša koji, između ostalog, sadrži heš prethodnog bloka. Na taj način nastaje međusobno povezan lanac blokova.

Ako neko pokuša da izmeni makar jednu transakciju, promeniće se heš odgovarajućeg bloka. Ostali čvorovi mogu da otkriju takvu intervenciju i odbace izmenjeni blok ako ne ispunjava pravila mreže.

Zbog ove strukture već potvrđeni blokovi ne mogu se jednostavno menjati, brisati ili premeštati.

Kako se potvrđuje transakcija kriptovalute?

Kripto-novčanik potpisuje transakciju privatnim ključem korisnika i šalje je čvoru blokčejn mreže. Čvor proverava digitalni potpis i raspoloživo stanje, a zatim prosleđuje transakciju drugim čvorovima.

Rudari ili validatori uključuju transakciju u novi blok. Ostali čvorovi proveravaju taj blok u odnosu na postojeći lanac, a kada ga prihvati mreža u skladu sa svojim pravilima konsenzusa, transakcija se smatra potvrđenom.

Gde se blokčejn koristi osim u kripto industriji?

Blokčejn ima primenu u svim oblastima u kojima je korisno imati pouzdanu bazu podataka otpornu na neovlašćene izmene.

Među najvažnijim oblastima su bankarstvo i osiguranje, sajber bezbednost, logistika, zdravstvo, energetika i javni sektor.

Primena obuhvata i decentralizovane identifikatore, koji pojedincima omogućavaju veću kontrolu nad ličnim podacima i smanjuju potrebu za njihovim čuvanjem u centralizovanim bazama podataka kompanija.